Uvoz iz Kine
email adresa

pon-pet 09h-17h(Kinesko vreme)
Tel/WeChat +86-15208965341

pon-pet 09h-17h(Srednjeevropsko vreme)
Tel/Viber +381-642280245

Kako su bh. kompanije preskočile 'kineski zid'

Kinesko tržište ogromno i svaka kompanija koja ima kvalitetan proizvod, dobru distribuciju i marketing, može uspjeti.
Kako su bh. kompanije preskočile 'kineski zid'
Gabriel Grupa agent za pronalaženje i slanje robe iz Kine.

Kinesko tržište ogromno i svaka kompanija koja ima kvalitetan proizvod, dobru distribuciju i marketing, može uspjeti. Bosanskohercegovačka ekonomska scena se zadnjih godina može pohvaliti češćim pozitivnim vijestima. Nakon što je gotovo sva privreda tokom rata uništena uslijedio je jako težak proces tranzicije kojeg je preživjelo jako malo nekad uspješnih kompanija. Ilija Studen - BimalOsnovni problem bh. ekonomije je disbalans između uvoza i izvoza. Zbog toga su intezivirane kampanje „kupujmo domaće“ raznih udruženja i neformalnih grupa građana, a politička volja, kao i obično je izostala.

Pojedine kompanije rade skoro pa nemogući posao za uslove poslovanja kakvi su u Bosni i Hercegovini, a to je izvoz na zahtjevna strana i daleka tržišta.

Kako izvoziti u Kinu

Bosna i Hercegovina sa Kinom u trgovinskoj razmjeni ima vrlo negativnu bilancu što je dijelom opravdano zbog karaktera tržišta, geografske udaljenosti  i slično.

Nedavno je u prostorijama Vanjsko-trgovačke komore BiH organizovan seminar „Kako izvoziti u Kinu“ povodom kojeg je direktor Instituta za edukaciju VTKBiH Duljko Hasić, izjavio da je ukupan obim trgovinske razmjene BiH i Kine u posljednjih pet godina iznosio 1,68 milijardi konvertibilnih maraka (KM), od čega je samo 40 miliona KM bh. izvoz, tako da pokrivenost uvoza izvozom iznosi svega tri posto.

Ova poražavajuća statistika ipak krije u sebi jednu jako pozitivnu priču, a to je priča o uspjehu brčanskog proizvođača jestivih ulja BIMAL.

Da bi preskočio kineski zid, BIMAL se prvo profilirao kao jak regionalni igrač koji redovno osvaja medalje za kvalitet na prestižnom sajmu hrane u Novom Sadu. Prije izvoza u Kinu, BIMAL je doživio ekspanziju na tržište Turske i drugih država Bliskog istoka. Bimal 65 posto svoje proizvodnje izvozi.

U razgovoru za portal Al Jazeere generalni direktor BIMAL-a Ilija Studen, pojasnio je da je presudni faktor za uspjeh koji je doveo BIMAL i na tržište daleke Kine na prvom mjestu kvalitet proizvoda i implementirani standardi kojih BIMAL danas ima ukupno sedam, među kojima su ISO 9001:2008, HACCP, IFS, ISCC, Kosher, Halal i Dunav soja standard (prva u regiji).

„Kada pričamo konkretno o Kini, BIMAL će do kraja ljeta izvesti ukupno 3.500.000 litara jestivog ulja, koji proizvodi u skladu sa implementiranim standardima", dodaje Studen.

Olakšavajuću okolnost za proboj BIMAL-a na strana tržišta je poslovanje kroz vlastitu distribucijsku mrežu koju je STUDEN Holding razvio na području jugoistočne Evrope i u posljednje tri godine na području Bliskog istoka, odakle ostvarujemo daleko lakši i brži pristup novim tržištima, uključujući i Kinu“ navodi dalje Studen.

Mnogi potrošači ne znaju da ulje, šećer, so ili kahva koju kupuju imaju Halal certifikat. Međutim, upravo Halal ili Košer certifikat su ulaznica za mnoga tržišta.

„BIMAL posluje u skladu sa sedam međunarodno priznatih standarda, među kojima su i specifični standardi kao uslov za izlazak na tržišta sa određenom kulturom, kao što su Košer standard za jevrejsku zajednicu i Halal standard za muslimanska tržišta“.

Studen navodi kako je BIMAL uveo Halal standard 2012. godine, čime je omogućeno da bh. visokokvalitetna ulja, proizvedena tako da se prate sve haram tačke postavljene ovim standardom, izvoze na tržišta Bliskog istoka.

„Značajna tržišta na području Bliskog i Srednjeg Istoka na koja BIMAL trenutno izvozi su Turska, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Liban i Izrael. I na ovim tržištima se ubrzano razvijamo, budući da Bliski istok predstavlja jednu od najbrže rastućih regija u svijetu“, kaže naš sagovornik. 

Preko novoosnovane kompanije STUDEN GIDA Turkey sa sjedištem u Istanbulu, STUDEN Holding je omogućio lakši izvoz i drugih proizvoda iz Bosne i Hercegovine koji se proizvode u sistemu STUDEN Holdinga u Brčkom.

„Naš cilj je dalji razvoj i plasman naših proizvoda u Tursku, a nova kompanija za distribuciju u Istanbulu, daje priliku i drugim bh. kompanijama koje nisu dio naše poslovne grupe da svoje proizvode izvoze na tržište Turske, sa kojima Bosna i Hercegovina ima sporazum o slobodnoj trgovini i koje prepoznaje kvalitet proizvoda iz naše zemlje“, pojašnjava Studen.

Fortitudo iz Travnika

Pored BIMAL-a „kineski zid“ je ranije preskočila kompanija Fortitudo iz Travnika koja djeluje u okviru AS grupacije iz Tešnja. Fortitudo je proizvodne hale i radnike posudio od nekadašnjeg giganta tekstilne industrije Borac Travnik koji grca u problemima.

Sinergijom travničkog iskustva i kvaliteta sa tešanjskim poslovnim umjećem, Fortitudo je uspio ono što bi se u narodu reklo „prodati Eskimu frižider“. Iz Travnika su na zahtjevno tržište Kine uspješno izvezena odijela i drugi tekstilni proizvodi.

Pored ovog uspjeha, AS grupa je preko svoje najveće članice, sarajevskog Klasa, uspjela izvesti maline na daleko japansko tržište, te u Tursku, Njemačku i Francusku. Poseban uspjeh je pobjeda na svojevrsnom svjetskom prvenstvu za kvalitet malina za dječiju hranu kompanije Dannone gdje su iz cijelog svijeta pristigle maline na analizu kvalitete. U prošloj godini Klasove maline su dobile visoke ocjene za kvalitetu i od njih se proizvodi hrana za djecu.

Amel Kovačević, bivši ambasador Bosne i Hercegovine u Kini, ističe da je kinesko tržište ogromno i da svaka kompanija koja ima kvalitetan proizvod, dobru distribuciju i marketing može uspjeti na ovom vrlo zahtjevnom tržištu. BiH trenutno u Kinu uglavnom izvozi sirovine ili poluproizvode (drvo, celuloza, papir, otpad od kože itd.), a za snažniji prodor na kinesko tržište potrebna je i podrška države i uz udruženi nastup kompanija.

Kovačević ističe da je Kina veliki uvoznik luksuzne robe, ali da BiH u tom sektoru još nije ostvarila napredak.

Ovim uspješnim primjerima pokazali smo da je pored opće kampanje „kupujmo domaće“ potrebno ulaganje u kvalitet i brendiranje domaćih kompanija kako bi se lakše probili na svjetska tržišta i kroz snažniji izvoz popravila ekonomsku sliku Bosne i Hercegovine.

Izvor: balkans.aljazeera.net