Uvoz iz Kine
email adresa

09h-17h(Kinesko vreme)
Tel/WeChat +86-15208965341

09h-17h(Srednjeevropsko vreme)
Tel/Viber +381-642280245

Intervju – Ži Žaolin, ambasador NR Kine u Crnoj Gori: Kinezi bi da grade kapitalne crnogorske projekte

PODGORICA – Iskusni kineski diplomata sa višedecenijskim stažom Ži Žaolin, od kraja 2010. godine je ambasador najmnogoljudnije zemlje na svijetu u Crnoj Gori. Ovaj region poznaje u dušu, jer je ranije službovao u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, Sarajevu, baš kao što besprijekorno govori i ovdašnje jezike.
Intervju – Ži Žaolin, ambasador NR Kine u Crnoj Gori: Kinezi bi da grade kapitalne crnogorske projekte
Gabriel Grupa agent za pronalaženje i slanje robe iz Kine.
Kategorija: Vesti iz arhive

PODGORICA – Iskusni kineski diplomata sa višedecenijskim stažom Ži Žaolin, od kraja 2010. godine je ambasador najmnogoljudnije zemlje na svijetu u Crnoj Gori. Ovaj region poznaje u dušu, jer je ranije službovao u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, Sarajevu, baš kao što besprijekorno govori i ovdašnje jezike.

Za njegovog mandata u Podgorici saradnja Kine i Crne Gore razvija se u širokoj lepezi sadržaja. Za Pobjedu Ži Žaolin govori upravo o dosadašnjem razvoju odnosa dvije zemlje na svim nivoima, predstojećim krupnim investicionim i graditeljskim poduhvatima kineskih kompanija na kapitalnim crnogorskim razvojnim projektima, o kineskim donacijama Crnoj Gori, saradnji u oblasti kulture, prosvjete, nauke i tehnologije…

POBJEDA: Crna Gora i Narodna Republika Kina imaju tradicionalno dobre političke odnose. Kina je Crnu Goru priznala u junu 2006. godine, a 7. jula iste godine su uspostavljeni diplomatski odnosi između dvije zemlje. Vi ste na dužnost ambasadora stupili krajem 2010. godine. Kako biste ocijenili razvoj tih odnosa u minulih sedam godina?

ŽAOLIN: Mi smo veoma zadovoljni razvojem naših odnosa u ovih sedam godina. Znate, između Kine i Crne Gore postoji tradicionalno prijateljstvo koje je veoma dobro sačuvano i na osnovu toga naši odnosi su uznapredovali u mnogim oblastima. Za razvoj naših odnosa nema nikakvih političkih prepreka i međudržavni odnosi na političkom planu su veoma dobri. To je jedan čvrst temelj za razvoj saradnje i u drugim oblastima.

Možda treba da istaknem da imamo zdravu osnovu naših odnosa jer se čvrsto pridržavamo principa ravnopravnosti, međusobnog poštovanja i nemiješanja u unutrašnje stvari, bez obzira na veličinu naših država.

POBJEDA: Ta disproporcija u slučaju Kine i Crne Gore je ogromna…

ŽAOLIN: Dakle, bez obzira na to. Jer Crna Gora je članica Ujedinjenih nacija i tu smo isti, potpuno ravnopravni kao države. Osim toga Crna Gora nas uvijek podržava u onim pitanjima koja su od suštinskog interesa za Kinu, kao što su, recimo, problemi Tajvana ili Tibeta. Crna Gora podržava naš stav da je Tajvan teritorija Kine, nikada to nije dovodila u pitanje, a istovremeno pitanje Tibeta Crna Gora smatra unutrašnjom stvari Kine i poštuje princip nemiješanja. Sa naše strane, Kina poštuje put razvoja Crne Gore koji je ona sama izabrala i podržavamo njene evropske i evroatlantske integracije.

Zbog svega hoću još jednom da naglasim da smo veoma zadovoljni razvojem naših odnosa. Za ovih sedam godina naši odnosi su prošireni i produbljeni i u oblasti političke, ekonomske, kulturne, naučno-tehnološke i odbrambene saradnje, pa i saradnje između lokalnih zajednica u Kini i Crnoj Gori. Istovremeno, smatram da imamo još potencijala za dalje proširenje tih naših odnosa i saradnje na svim nivoima i u svim oblastima.

POBJEDA: I ekonomski odnosi Kine i Crne Gore su sve sadržajniji. Trgovinska razmjena iz godine u godinu ubrzano raste. Istina, uvoz iz Kine čini skoro 99 procenata ukupne razmjene, dok je izvoz iz Crne Gore simboličan. Može li se taj odnos u periodu koji predstoji izbalansirati?

ŽAOLIN: Mi smo već zapazili taj problem. Znate, Kina nikad ne juri za tim suficitom u trgovinskoj razmjeni sa drugim zemljama i kinesko tržište je otvoreno za sve, naročito za prijateljske zemlje kao što je Crna Gora. Mi čak pozdravljamo i podstičemo crnogorske firme da svoje proizvode plasiraju na kinesko tržište. Zadnjih godina, na primjer, vaše vino „vranac“ u Kini je dobro prihvaćeno.

Ovo što ste naveli u pitanju kao podatak o trgovinskom deficitu Crne Gore u razmjeni sa Kinom moram malo da korigujem, jer po našoj statistici izvoz Crne Gore u Kinu u ukupnoj našoj trgovinskoj razmjeni zauzima negdje između 10 i 20 odsto na godišnjem nivou.

POBJEDA: Koristio sam dostupne podatke iz 2010. godine…

ŽAOLIN: Da, ali ja imam konkretne novije podatke: 2011. godine vaš izvoz u Kinu je povećan za 290 odsto u odnosu na prethodnu godinu, a 2012. godine uvećan je 75,7 odsto. Za prvih pet mjeseci ove godine crnogorski izvoz u Kinu povećan je za 146 odsto u odnosu na isti period lani.

Istovremeno, kineski izvoz u Crnu Goru je povećan 2011. godine za 20,6 odsto, 2012. godine 62 odsto, a u prvih pet mjeseci ove godine je čak smanjen za 37 odsto u odnosu na isti period lani. Tako da mislim da uz naše zajedničke napore možemo smanjiti taj disbalans u trgovinskoj razmjeni između Crne Gore i Kine.

POBJEDA: Osim trgovinske razmjene, u posljednje vrijeme vrlo su aktuelne i investicije u Crnu Goru. Kineska kompanija je proglašena prvorangiranom na tenderu za izgradnju auto-puta Bar-Boljare, a kineska banka će kreditirati taj projekat. Možete li nam nešto više reći o ovom zaista velikom investicionom poduhvatu?

ŽAOLIN: To što je kineska firma prvorangirana je po mom mišljenju logično. Vi znate da ova kineska kompanija CCCC (China Comunication Construction Company) i CRBC (China Roadand Bridge Corporation), a to je zapravo ista kompanija samo su u odnosu majka-kćerka, je među najjačima u toj oblasti u svijetu. Ona danas zauzima deseto mjesto među 250 najjačih svjetskih kompanija u toj oblasti, a istovremeno je među 500 najjačih svjetskih kompanija uopšte.

To pokazuje da se radi o veoma kompetentnoj kompaniji koja takođe ima najmoderniju opremu i tehnologiju za posao kojim se bavi, a ima i vrhunske stručnjake sa bogatim iskustvom. Do sada ona je izvodila radove iz oblasti saobraćajne infrastrukture u više od 100 zemalja.

Sa druge strane, ponuda koju je dala ova kompanija je najozbiljnija i cijena je vrlo povoljna. Osim toga, i vi ste pomenuli da će taj projekat finansirati kineska banka. Riječ je o Exim banci, državnoj kineskoj banci, koja je takođe dala vrlo povoljne uslove kreditiranja. Prema sadašnjem dogovoru, to je kamata od dva odsto na godišnjem nivou, sa grejs periodom od pet godina i rokom za otplatu od 20 godina. Dakle, ni finansiranje tog projekta neće predstavljati nikakav problem, a to je ranije bio jedan od najvećih problema za kompanije koje su ranije trebale da grade taj auto-put.

Mi znamo da ovaj auto-put za Crnu Goru ima ogroman strateški značaj, posebno kad je riječ o povezivanju sjevera i juga, odnosno ravnomjernijeg razvoja svih djelova Crne Gore. Auto-put će tu imati veoma važnu ulogu. Svjesni smo toga, pa je i ova kompanija, sa čijim rukovodstvom sam razgovarao, spremna da ovaj puta napravi za primjer. Čak im tu profit nije na prvom mjestu, s obzirom na nastup na evropskom tržištu, sa jedne strane, a sa druge zbog dobrih odnosa između Kine i Crne Gore. Mislim da je to garancija za uspjeh tog projekta. Ja čvrsto vjerujem da će oni kvalitetno i roku završiti taj veliki posao.

POBJEDA: Znate li hoće li i crnogorske firme biti angažovane na tom projektu?

ŽAOLIN: Pregovori o detaljima još nijesu počeli, a ja očekujem uskoro taj početak. Kada definitivno bude potpisan ugovor onda će se sve znati, ali predstavnici ove kineske kompanije koja će nositi ovaj posao već su najavili da će sigurno angažovati više crnogorskih firmi.

POBJEDA: Jednom ste pomenuli i Luku Bar kao vrlo interesantnu destinaciju za kineske kompanije. Zašto?

ŽAOLIN: Ovaj projekat u koji sada ulazi Crna Gora je jedan dio auto-puta koji treba da ide od Bara sve do granice sa Srbijom. Od Podgorice doLukeBarveć postoji relativno dobra saobraćajna komunikacija, a izgradnja auto-puta prema sjeveru sigurno će pozitivno uzicati i na razvoj Luke Bar. Ta luka je veoma dobro locirana i ako bude dobro napravljena kopnena logistika, biće vrlo interesantna i za kineske brodove, jer ona bi mogla da „pokriva“ ovaj dio Evrope – Srbija, Bugarska, Mađarska itd.

POBJEDA: Drugi značajan investicioni projekat za koji su vrlo zainteresovani kineski partneri je izgradnja drugog bloka Termoelektrane u Pljevljima. Kakvi su izgledi da, kako je najavljeno, već iduće godine počne realizacija i ove velike investicije?

ŽAOLIN: Tako je. Kineska kompanija je već izrazila svoju zainteresovanost za taj projekat. Predstavnici te kompanije su bili ovdje i razgovarali sa ljudima iz Elektroprivrede i Ministarstva ekonomije Crne Gore.

Oni su spremni da investiraju u taj projekat eksploatacije jednog od energetskih potencijala Crne Gore. S obzirom da je to jedna od najjačih kompanija u Kini, a i u svijetu, imaju namjeru da ponude najmoderniju opremu koja u ovom trenutku postoji u svijetu kako bi što bolje bio iskorišćen taj ugalj iz rudnika u Pljevljima. Oni su čak ponudili i neko svoje tehničko rješenje. Sad se očekuje odluka crnogorske Vlade i Elektroprivrede u vezi s tim i onda ćemo znati kad će to konkretno početi. Prema najavama sa crnogorske strane vidim da će se to desiti uskoro, a ja se nadam što prije.

POBJEDA: I poljoprivreda je oblast u kojoj ima mogućnosti za intenzivniju saradnju. O tome ste tokom prošlog mjeseca razgovarali i sa ministrom Ivanovićem. Šta je bio sadržaj tih razgovora?

ŽAOLIN: Pa vi znate da je, da tako kažem, u dobroj mjeri Kina i poljoprivredna zemlja. Ima dugu tradiciju kad je poljoprivreda u pitanju. U Kini mi danas imamo veoma modernu poljoprivrednu tehnologiju, poljoprivredne mašine, sjemensku proizvodnju, plasteničku tehnologiju… Mislim da je to pogodna oblast za saradnju između naše dvije zemlje.

Upravo o tome sam nedavno razgovarao sa ministrom poljoprivrede, gospodinom Petrom Ivanovićem. Zajedno smo sagledali gdje su mogućnosti za saradnju u oblasti poljoprivrede, a ja sam izrazio želju i spremnost kineske strane da snažnije otvorimo i tu vrstu saradnje.

POBJEDA: U međuvremenu je kinesko brodogradilište već izgradilo dva broda za crnogorsku brodarsku kompaniju. Hoće li se ta saradnja nastaviti?

ŽAOLIN: Vidite i ova prva dva broda koja su za crnogorsku kompaniju napravljena u Šangaju izgrađena su uz kreditiranje kineske državne banke Exim, pod veoma povoljnim uslovima. Još dva broda su naručena. Jedan je već počeo da se gradi u brodogradilištu Nanđing, nedaleko od Šangaja. Koliko znam, planirano je da iduće godine budu oba završena.

Mislim da je za Crnu Goru obnavljanje prekookeanske plovidbe veoma interesantna oblast budućeg razvoja, s obzirom da Crna Gora ima svoju tradiciju pomorstva, veliki broj kvalitetnih kadrova, iskusnih mornara od kojih jedan broj sad čak radi na kineskim brodovima. To znam jer ovdje u našoj ambasadi u Podgorici traže vize.

Mislim da kad obnovite i povećate tu svoju prekookeansku flotu to će biti od velikog značaja za ekonomski razvoj Crne Gore. Zato smo i mi sa kineske strane spremni da poslije izgradnje ova dva novonaručena broda, ako za to bude zainteresovana crnogorska strana, nastavimo sa gradnjom novih brodova za vašu flotu.

POBJEDA: U svojim javnim nastupima i u razgovoru sa najvišim crnogorskim zvaničnicima često potencirate podršku i nudite svaku vrstu pomoći Kine crnogorskim integracijama u Evropsku uniju. Pošto ste do sada bili ambasador u Sloveniji i Hrvatskoj, a one su postale članice EU, mislite li da će upravo Vaš ambasadorski angažman u Crnoj Gori nekako biti „taličan“ da ona postane sljedeća, 29. članica?

ŽAOLIN: Ja bih zaista volio da imam takvu čaroliju, ali je nemam, iako je istina to što ste rekli za Sloveniju i Hrvatsku, tako se desilo. Ipak, mislim da je Crna Gora svim svojim snagama posvećena evropskim integracijama i postigla je već određene rezultate na kojima joj svakako treba čestitati. Sada se najavljuje otvaranje pregovora u poglavljima 23 i 24. Mi bismo željeli da ti pregovori što prije počnu i da Crna Gora na putu pridruživanja Evropi postigne još više uspjeha.

Jer, znate, Kina i sa Evropskom unijom ima veoma dobre odnose. EU je globalni partner Kine i mi sada imamo oko 40 oblasti saradnje sa EU. Na primjer, prošle godine sa EU imali smo trgovinsku razmjenu u vrijednosti od oko 500 milijardi dolara.

I zbog toga podržavamo Crnu Goru u evropskim integracijama, da se što prije učlani u EU, jer tada ćemo i u okviru EU dobiti još jednog našeg prijatelja.

POBJEDA: Kina je ozbiljno krenula i u pravcu regionalne saradnje za oblast centralne i jugoistočne Evrope. O kakvoj inicijativi je riječ?

ŽAOLIN: Prošle godine u aprilu u Varšavi je održan susret našeg premijera sa premijerima 16 zemalja centralne i jugoistočne Evrope. Tom susretu je prisustvovao i tadašnji crnogorski premijer gospodin Lukšić. Tada je objavljen paket mjera za jačanje saradnje Kine sa tim zemljama. Među tim mjerama je kreditna linija od 10 milijardi dolara.

U okviru ove inicijative Crna Gora je vrlo aktivna. Ove godine je održan forum ministara kulture ovih zemalja kojem je prisustvovao i gospodin Mićunović. A nedavno je i u Kini održan samit lokalnih lidera. Tom samitu su iz Crne Gore prisustvovali gradonačelnik Podgorice i potpredsjednik opštine Budva.

Taj okvir regionalne saradnje otvara vrlo široke mogućnosti i za jačanje naše bilateralne saradnje. Konkretno, ako ovaj auto-put u Crnoj Gori bude realizovala kineska kompanija, finansiranje njegove izgradnje biće upravo iz ove kreditne linije namijenjene za regionalnu saradnju. Zato mislim da Crna Gora i dalje treba da nastavi svoje aktivno učešće u okviru ove regionalne saradnje.

Lična karta

Ži Žaolin je rođen 1953. godine u unutrašnjoj Mongoliji, Autonomnoj pokrajini Narodne Republike Kine. 1979. godine završio je fakultet u bivšoj SFRJ. Od 1979. do 1982. godine bio je ataše u ambasadi Kine u SFRJ. Od 1982. do1987. godine bio je treći sekretar u Upravi za poslove Sovjetskog Saveza i Istočne Evrope u Ministarstvu inostranih poslova Narodne Republike Kine. Potom je do 1990. godine bio drugi sekretar u ambasadi Kine u SFRJ.

Od 1990. do 1995. godine bio je zamjenik šefa i šef odsjeka u Upravi za poslove Sovjetskog Saveza i Istočne Evrope u Ministarstvu inostranih poslova. Od 1995. do1997. godine radi kao savjetnik u ambasadi Kine u Saveznoj Republici Jugoslaviji. Nakon toga dvije godine je bio privremeni otpravnik poslova i savjetnik u ambasadi Kine u Bosni i Hercegovini. Od 1999. do 2000. godine savjetnik je u Upravi za Istočnu Evropu i Centralnu Aziju u Ministarstvu inostranih poslova.

Naredne četiri godine je izvanredni i opunomoćeni ambasador Narodne Republike Kine u Hrvatskoj, zatim dvije godine ambasador u Ministarstvu inostranih poslova, da bi od 2006. do 2010. godine obavljao dužnost izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Kine u Sloveniji. Od kraja 2010. godine je izvanredni i opunomoćeni ambasador Narodne Republike Kine u Crnoj Gori. Oženjen je, ima kćerku.

Hoće li se u Crnoj Gori učiti kineski jezik

POBJEDA: Svoj ambasadorski angažman usmjerili ste i na kulturnu i naučnu saradnju. Ove godine u februaru organizovan je prvi put u Crnoj Gori doček kineske Nove godine, upriličeni su Dani kineskog filma…

ŽAOLIN: Mislim da je saradnja u oblasti kulture, obrazovanja, nauke i tehnologije veoma važna za ukupni razvoj naših odnosa. Recimo, u zadnjih dvije-tri godine realizuje se program kulturne saradnje, a potpisan je i sporazum o saradnji u oblasti nauke i tehnologije. Efektima te realizacije smo zadovoljni, a zadnjih godina se povećava i broj stipendija kineske vlade za crnogorske studente. Njihova zainteresovanost da studiraju u Kini je sve veća. To je veoma dobro. Istovremeno, naša ambasada je zadnjih godina organizovala nekoliko aktivnosti kulturne saradnje. Neke ste i vi spomenuli.

Kulturna saradnja ima posebnu ulogu za jačanje naših međudržavnih odnosa i prijateljstva dva naroda. Jer, što se kaže, kultura je duša jednog naroda. Ljudi se kroz kulturnu saradnju bolje međusobno upoznaju i tako od tih ljudi, od našeg naroda dobijamo podršku za dalje unapređivanje saradnje u svim oblastima.

POBJEDA: Prilikom posjete Filozofskom fakultetu u Nikšiću pomenuta je i mogućnost za otvaranje katedre kineskog jezika. Mislite li da je realno u bliskoj budućnosti očekivati da se u Crnoj Gori uči kineski jezik?

ŽAOLIN: Čim sam došao u Crnu Goru pokrenuo sam razgovore sa rektorom Univerziteta Crne Gore o osnivanju Konfučijevog instituta u okviru tog Univerziteta. Nedavno sam o tome razgovarao i sa dekanom Filozofskog fakulteta u Nikšiću. Oni su pokazali zainteresovanost za tu ideju i ja sada očekujem definitivni odgovor od njih. Na osnovu toga, mogli bismo da krenemo u realizaciju i tog projekta. U okviru Konfučijevog instituta može se učiti i kineski jezik, uopšte tu se izučavaju sve oblasti vezane za Kinu, njenu kulturu, književnot, istoriju, umjetnost…

Stekao sam mnogo prijatelja u Crnoj Gori

POBJEDA: Koliko danas kineskih državljana živi u Crnoj Gori i čime se oni bave?

ŽAOLIN: Kineza u Crnoj Gori živi blizu 200 i uglavnom se bave sitnom trgovinom. Većina njih ovdje je zadovoljna. Kroz njihove direktne kontakte i kroz direktne poslove oni uspostavljaju još jedan vid te naše saradnje. Oni ovdje na neki način imaju ulogu jačanja međusobnog upoznavanja naših naroda, a istovremeno jačaju i našu trgovinsku razmjenu. Oni su taj neki most među našim narodima. Mnogi od njih su ovdje sa svojim porodicama i koliko znam njihova djeca idu u crnogorske škole, uče vaš jezik i bolje govore crnogorski nego njihovi roditelji.

POBJEDA: Još iz studentskih dana imate prijateljstvo sa Crnogorcima. Jeste li za ove nepune tri godine ovdje stekli nove prijatelje?

ŽAOLIN: Naravno. Mnogo ljudi sam upoznao iz Crne Gore. Crnogorci su vrlo otvoreni, društveni, komunikativni i vole da kontaktiraju sa ljudima iz drugih zemalja. Mogu reći da su veoma prijateljski raspoloženi prema Kini, tako da što se tiče ličnih kontakata sa Crnogorcima, uvijek mi je veliko zadovoljstvo da se družim i za ove nepune tri godine stekao sam veliki broj prijatelja.

POBJEDA: Koliko Vam odgovara crnogorska kuhinja?

ŽAOLIN: Odlična je, bar za moj ukus. Ja sam čovjek sa sjevera Kine i imamo donekle sličnost u ishrani. Na sjeveru Kine isto se jede veliko parče mesa za obrok.

POBJEDA: Jeste li uspjeli da obiđete svu Crnu Goru za ovo vrijeme?

ŽAOLIN: Pa skoro. Jako je mala Crna Gora, ali svega ima. Od mora, jezera, planina… Za razvoj Crne Gore vi imate velike potencijale, samo ih treba dobro valorizovati.

POBJEDA: Namjeravate da gradite novu zgradu Ambasade Kine u Podgorici. U kojoj fazi su pripreme?

ŽAOLIN: Da. Mi smo već ranije kupili jedan plac, ali nijesmo zadovoljni tom lokacijom, pa smo pokrenuli postupak da taj plac zamijenimo za adekvatniju lokaciju. Sada smo u pregovorima sa Vladom i opštinom Podgorica i kad se to završi počećemo sa realizacijom. Moguće da sa projektovanjem počnemo u drugoj polovini ove godine, a iduće godine i sa gradnjom.

Kineske donacije se mjere milionima

POBJEDA: U kojim oblastima još vidite mogućnost i rezerve za intenzivniju ekonomsku i investicionu saradnju Kine i Crne Gore?

ŽAOLIN: Pored drugog bloka Termoelektrane i auto-puta naše kompanije su zainteresovane i za učešće u projektima izgradnje hidrocentrala, zatim dalekovodnog sistema od Pljevalja prema jugu, odnosno do kontakta sa budućim podmorskim kablom prema Italiji, pa za izgradnju Jadransko-jonskog auto-puta i za modernizaciju željeznice.

Predstavnici kineskih kompanija koje su zainteresovane za ove oblasti već su bili u Crnoj Gori ili su se negdje već sastali i razgovarali sa crnogorskim predstavnicima. Kada dođe do pokretanja tih projekata, oni će doći i konkurisati za učešće u tim projektima.

Ja lično mislim da postoji i veliki potencijal za razvoj naše saradnje i u turizmu. To je veoma interesantna oblast. Jer, iz godine u godinu sve veći je broj kineskih turista. Prošle godine, recimo, po našoj statistici bilo je 83 miliona Kineza koji su putovali negdje po svijetu. Zato bi bilo dobro da se Crna Gora uključi u taj tok privlačenja kineskih turista.

POBJEDA: Koliko ih je od tih 83 miliona bilo u Crnoj Gori?

ŽAOLIN: Nemam precizne podatke, ali, nažalost, moram reći vrlo malo. Kineska statistika ne bilježi tako male brojeve. Mislim da ako budete sarađivali sa vama susjednim zemljama, recimo sa Italijom, Grčkom ili Hrvatskom, pa da napravite neke zajedničke interesantne aranžmane, to bi bilo za kineske turiste vrlo interesantno. Jer Kinezi kad putuju u Evropu žele da vide što više toga u što kraćem vremenu.

POBJEDA: Ima li kineskih kompanija koje bi investirale u crnogorski turizam?

ŽAOLIN: Bilo je riječi i o tome, a mislim da će uskoro biti i konkretnih razgovora na tu temu. Za sada mogu reći da je jedan broj predstavnika naših kompanija obišao priobalni dio Crne Gore i njihova je ocjena da je to fantastično mjesto za investiranje u turizam.

POBJEDA: Osim čisto ekonomskih odnosa, Kina ima i intenzivne donatorske aktivnosti u Crnoj Gori. Kineske donacije mjere se milionima eura, a posebno su intenzivirane za Vašeg mandata. Gdje su do sada ta sredstva usmjeravana?

ŽAOLIN: Od uspostavljanja naših diplomatskih odnosa 2006. godine Kina je donirala Crnoj Gori negdje oko devet miliona eura, a od toga šest miliona u zadnjih dvije-tri godine. Ova sredstva su uglavnom do sada bila usmjerena za nabavku kompjutera i za obuku vaših kadrova u Kini. Donirali smo i u projekat javne rasvjete na bazi korišćenja solarne energije u Cetinju i Kotoru i taj projekat treba uskoro da se realizuje. Donirali smo crnogorskom Ministarstvu odbrane i neku vojnu opremu čija se vrijednost procjenjuje na oko 600.000 eura. Ovih dana je potpisan sporazum u Nikšiću o donaciji kineske ambasade za izgradnju akumulacionog jezera za bezvodna područja u toj opštini.

Efekat tih donacija je veoma zadovoljavajući, jer znate da su naši kompjuteri kvalitetni i koliko ja znam, vaše državne institucije, drugi organi, vaši đaci i škole sa sjevera su dobili te kompjutere. Kad je u pitanju obuka kadrova ona se organizuje u cilju poboljšanja opšteg kapaciteta crnogorskih institucija.

Razgovarao: Goran Popović

Izvor:Pobjeda.me